Lauba
KUĆA ZA LJUDE I UMJETNOST
pratite nas

Search

Pozivamo vas da navratite u Laubu jer u subotu 7. ožujka 2015. u 18.00 sati Kuća za ljude i umjetnost ugošćuje kustosicu Martinu Corgnati! Ova talijanska kustosica veći je dio svog istraživačkog opusa posvetila liku i djelu vodeće umjetnice nadrealističkog pokreta – Meret Oppenheim. Godine 2014. objavila je njezinu biografiju pod naslovom Meret Oppenheim. Afferrare la vita per la coda / Meret Oppenheim. Uhvatiti život za rep. Upravo je ta publikacija razlog zbog kojeg vas pozivamo da nam se pridružite na predstavljanju i razgovoru s kustosicom i drugim gostima.

Sudjeluju:

Nj.E. Stefan Estermann, Veleposlanik Švicarske u Republici Hrvatskoj
G‑a. Maria Sica, ravnateljica Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu
Prof. Leonida Kovač, teoretičarka umjetnosti
Prof. Martina Corgnati, autorica

Moderatorica: Morana Matković / LAUBA – Kuća za ljude i umjetnost

Kritika je doista priznala zasluge Martini Corgnati za način na koji je rekonstrukciju privatnog života umjetnice Meret Oppenheim uspjela vješto spojiti s njezinim javnim umjetničkim djelovanjem. To je bilo moguće samo uz iscrpno istraživanje koje se, između ostalog, oslanjalo na dokumentaciju iz privatnog arhiva Meret Oppenheim koja je autorici ustupljena na korištenje. Tako u kritici knjige objavljenoj u časopisu Contemporart zaključuju da je Martina Corgnati upravo zahvaljujući tekstualnom materijalu, među koji spada i umjetničina privatna korespondencija te vizualnom materijalu s obiteljskim fotografijama, uspjela precizno rekonstruirati lik Meret kao umjetnice, ali i u prvom redu lik Meret kao žene. . U recenziji biografije objavljenoj u časopisu Arte e Dossier autor ističe kako čitatelj mora ostati zadivljen količinom istraživačke strasti koju je Corgnati uložila u pisanje biografije Meret Oppenheim, a koja se može iščitati iz brzog ritma i emocionalne angažiranosti autorice koja unatoč tome ostaje objektivna i dosljedna činjenicama i povijesnim dokumentima.

Martina Corgnati, talijanska povjesničarka umjetnosti i kustosica, rođena je 1963. u Torinu. Predavala je na brojnim sveučilištima diljem Italije, a trenutačno je zaposlena kao docentica na Akademiji Albertina u Torinu. Područje njezinog znanstveno – istraživačkog interesa je talijanska moderna i suvremena umjetnost, ženska umjetnička produkcija, ali i suvremena umjetnost neeuropskog dijela Mediterana i Bliskog Istoka. Njezini se interesi , osim kroz profesorski angažman, odražavaju u izdašnom broju objavljenih radova s područja povijesti umjetnosti (povijesni pregledi, umjetničke monografije, novinski i znanstveni članci, kritički tekstovi) te kroz kustosku praksu. Kustoski potpisuje izložbe važnih predstavnika avangarde i neoavangarde među kojima se nalazi i antologijska retrospektiva Meret Oppenheim postavljena u Palazzo delle Stelline u Milanu 1998. Nakon dugogodišnjeg bavljenja likom i djelom navedene umjetnice, 2014. je objavila njezinu biografiju pod naslovom Meret Oppenheim. Afferrare la vita per la coda / Meret Oppenheim. Uhvatiti život za rep.

Meret Oppenheim (6.10. 1913., Berlin – 15.11.1985., Basel) bila je vodeća umjetnica nadrealističkog pokreta koja je nadrealističke ideje pretvarala u umjetnost na dadaistički način. Rođena u Njemačkoj neposredno prije rata, preselila je s majkom u Švicarsku gdje je od djetinjstva bila okružena umjetnošću i umjetnicima. Godine 1932. preselila je u Pariz gdje je studirala na Académie de la Grande Chaumière i tamo upoznaje Giacomettija i Arpa. Prvu samostalnu izložbu postavila je 1936. u Baselu, u galeriji Schulthess. Tih 30′-ih godina Meret Oppenheim bila je vodeća švicarska predstavnica nadrealističkog pokreta zajedno s Andreom Bretonom, Luisom Bunuelom, Marcelom Duchampom, Maxom Ernstom i drugima piscima i vizualnim umjetnicima toga doba. Nadrealizmu je u njegovoim početcima skulptura bila strana jer se slučajnost i automatizam nisu mogli odraziti u skulpturi kao u nekim drugim medijima, no prekretnica se dogodila 1931. stvaranjem „nadrealističkog objekta“ kao specifičnog doprinosa nadrealističkoj skulpturi. Jedan od njezinih najpoznatijih radova iz tog perioda je čuveni „Doručak u krznu“ (šalica obučena u krzno gazele) koji svojom igrom između privlačnosti i gađenja poduđuje dvosmislenost. “Lijepa poput slučajnog susreta šivaće mašine i kišobrana na operacijskom stolu.“ – poznata je rečenica koju je izjavio nadrealistički pjesnik Comte de Lautréamont te možda ona najbolje opisuje njezin opus. Oppenheim je u svojim radovima koristila svakodnevne predmete kojima potom daje novi oblik i sadržaj kombinirajući ih s neočekivanim materijalima. Njezina smionost i originalnost njenih radova smjestile su ju među najbolje umjetnike nadrealizma.

Predstavljanje knjige i razgovor će se održati na engleskom jeziku.

Organizacija: LAUBA – kuća za ljude i umjetnost, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Veleposlanstvo Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj, izdavačka kuća Johan & Levi