24.09. – 16.10.2016.
foto: Damir Žižić
“Suvremena kultura horizontalni je kaos u kojem su danas bez ikakvih pravila izmiješani kultura i zabava, umjetnička djela i komercijalni proizvodi, umjetnost i moda. Kulturne razine koje su nekoć području kulture određivale njegove prostorne koordinate urušile su se i raspale. Stoga su sada avangarda i kič, manje ozbiljna glazba i akademska glazba, pulp književnost i eksperimentalni roman međusobno isprepleteni, a granice njih kao zasebnih područja postupno nestaju. Taj pad kulturnih razina događa se pod okriljem digitalnog doba koje preraspodjeljuje položaje različitih dionika, ali je također uzrokovan pritiskom komodifikacije. Kulturni kaos 21. stoljeća bogat je hibridnim figurama koje suvremena umjetnost neumorno istražuje. Pojavljuje se novi lik umjetnika: semionaut, onaj koji izmišlja nove putanje između znakova, nomad koji stvara putove, povezuje jedan svijet s drugim, oblik s pričom, današnji predmet s legendom iz prošlosti. Umjetnik se ponaša kao internetski preglednik koji je u potrazi za znakovima i koji pretražuje goleme mase informacija. Umjetnički opus Plamena Dejanoffa razmatra problem odnosa između umjetnosti i ekonomije pa elemente suvremenog gospodarstva spaja u instalacijama predmeta, dugoročnim aktivnostima ili uređenju prostora. U njegovim „scenama” vidimo paradokse s kojima se umjetnici danas susreću u bavljenju pojmovima kao što su vrijednost i kritika ili upotrebi elemenata povezanih sa stvarnim ekonomskim sudionicima. Štoviše, to je jedna od osnovnih odlika njegova rada: paradoksalna, neodlučna, dvosmislena narav.
„U mojim projektima osoba može reći nekoliko različitih priča o svakom radu i sve su one prihvatljive”,
rekao je Dejanoff. U pismu iz 1824. John Keats navodi da je potrebno da umjetnik ostane „vjeran činjenicama i razumu”, da uroni u stvarnost, a ne da je pokušava racionalizirati i objasniti. Tu sposobnost Keats naziva „negativnom sposobnošću” umjetnosti.
Dejanoffov opus posjeduje tu negativnu sposobnost na najvišem stupnju, što dovodi do bijesa mnogih likovnih kritičara koji očekuju da radovi bez pogovora iskazuju stajalište uz koje obvezno ide i oznaka: „Pazi! Ovo je kritika.” Umjetnik je tu dvosmislenost pretvorio u način stvaranja: kroz interakciju napetosti između njegova identiteta kao europskog građanina rođenog u komunističkoj Bugarskoj, njegove suradnje s tvrtkama koji su najveći simboli globaliziranog kapitalizma i njegova hakerskog ponašanja, njegovih minimalističkih kompozicija i ambicioznih projekata koje one predstavljaju, Dejanoff se vrlo izazovno igra s granicama – i što je gotovo nemoguće – uspijeva ih pronaći.“
Odlomak iz teksta Planet Marx: Plamen Dejanoff, Capital, and the Void / Nicolas Bourriaud /