KRIŽU

Zbor HRT-a

Daniel Reuss, dirigent

Solisti:

Marko Pletikosa, bariton

Monika Cerovčec, sopran

Loredana Medan, alt

Luka Šindija, tenor

Tomislav Meštrić, bas

Vjekoslav Hudeček, bas

Instrumentalni ansambl:

Istvan Matay, Goran Juras, fagoti

Dario Teskera , Jeronim Cikojević, trube

Iva Ledenko, Ema Jančetić, oboe

Višnja Stapić, engleski rog

Ivan Mučić, Alan Bošnjak, Zvonimir Marković, tromboni

Alfred Schnittke: Tri duhovna hvalospjeva

Igor Kuljerić: Križu, daj nam ti milosti

Alfred Schnittke: Psalmi pokajanja (izbor)

Igor Stravinski: Misa

Ovu sezonu ciklusa Sfumato, Zbor HRT-a zaključit će uz jednog od najvećih autoriteta zborske izvedbene prakse – dirigenta Daniela Reussa. Ovjenčan brojnim nagradama i priznanjima, maestro Reuss vodio je vodeće europske zborove, među kojima su Capella Amsterdam, Komorni zbor RIAS, Estonski filharmonijski komorni zbor i Vocal Lausanne čiji je danas glavni gostujući dirigent.

Za svoju drugu suradnju sa Zborom HRT-a u ciklusu Sfumato (nakon nastupa 2021.) izabrao je djela suvremenih autora slavenskih korijena i zapadno-europskog usmjerenja – Alfreda Schnittkea, Igora Kuljerića i Igora Stravinskog – što se očituje u specifičnom spoju istočno i zapadnoeuropskih tekovina u njihovoj glazbi.

Rođen u Engeljsu, u Saratovskoj regiji u Rusiji, Alfred Schnittke, odrastao je na razmeđu kultura, između istočnih i zapadnih korijena, judaizma i kršćanstva. Poznat po polistilizmu, svoj je opus dijelom utemeljio i na tradiciji pravoslavne liturgijske glazbe. Niz njegovih najvažnijih djela svjedoči o važnosti ruske pravoslavne tradicije, među njima Tri duhovna hvalospjeva i Stihovi pokajanja koji evociraju tradiciju pravoslavnog a cappella crkvenog pjevanja.

Križu, daj nam ti milosti Igora Kuljerića repertoarna je skladba Zbora HRT-a, čiji začeci sežu u godinu 1968. Upravo te je godine Igor Kuljerić došao na mjesto dirigenta Zbora HRT-a čije će djelovanje obilježiti tijekom gotovo četiri desetljeća. U središtu skladbe su napjevi muškog zbora s ishodištem u glagoljaškoj glazbenoj tradiciji – specifičnom pjevanju starih crkvenih napjeva srednje Dalmacije. Stihovima iz Prikazanja života i muke svetih Ciprijana i Justine, Prikazanja sv. Beatrice, Faustina i Simplicija bratje te drugih zapisa hvarskog pjesnika prve polovice 17. stoljeća Marina Gazarovića, u redakturi Tonka Maroevića, skladatelj oživljava starinski pučki pjev.

Misa za mješoviti zbor i dvostruki puhački ansambl jedno je od rijetkih ostvarenja Igora Stravinskog koje nije nastalo prema narudžbi, nego iz vlastite potrebe. Odlučio se za liturgijsko djelo, i to za katolički, a ne pravoslavni obred, jer je htio uključiti instrumente zabranjene u pravoslavnom obredu. Instrumentaciju čine puhački instrumenti – dvije oboe, engleski rog, dva fagota, dvije trube i tri trombona. Izvanredna zvučnost koju taj ansambl proizvodi u spoju sa zborom jedna je od najdojmljivijih značajki Mise. Sama glazba je stroga i suzdržana, ali posjeduje osobitu uzvišenost svojstvenu istinskoj liturgijskoj glazbi. Oscilirajuća sola Glorie i Sanctusa podsjećaju na bizantsko pjevanje, a deklamacija u Credu preslika je ruskog Vjerovanja. Kroz cijelo djelo osjeća se katolički repertoar renesansne polifonije, što je samo jedan od aspekata Stravinskijevog zadivljujućeg filtriranja najrazličitijih utjecaja u ostvarenje visoke originalnosti.

Ulaznice su u prodaji po cijeni od 8€ (60,28 kn) putem sustava ulaznice.hr, te dva sata prije početka koncerta u Laubi. Umirovljenicima, učenicima, studentima i skupnim posjetima (više od 15 ulaznica) odobrava se popust od 40 %, a osobama s invaliditetom, uključujući i osobu u pratnji, popust od 50 %. Popust se ostvaruje isključivo kupnjom ulaznice u Laubi. Plaćanje je gotovinsko.

Izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija.