10. FESTIVAL TOLERANCIJE – JFF ZAGREB, TALIJANSKI INSTITUT ZA KULTURU U ZAGREBU i LAUBA imaju čast pozvati Vas na svečano otvorenje izložbe FROM AFAR nagrađivanog talijanskog fotografa ALESSANDRA PENSA koja će se održati 05. travnja 2016. s početkom u 19 sati kada je na rasporedu i razgovor s umjetnikom kojeg moderira Mario Guček Andromak.

ALESSANDRO PENSO
FROM AFAR

Ovo djelo pripovjeda priču izbjeglica, azilanata i migranata koji su stigli u Europu nakon nezamislivih putovanja i istražuje utjecaj promjena i protuslovlja europskog pristupa imigraciji i prihvaćanju na ulazima u EU, pogotovo u graničnim zemljama Grčke, Bugarske, Makedonije, Srbije i Hrvatske između
2009. i 2015.

Oni koji su stigli našli su se u milosti kontinentalnih zakona i imigracijskih politika, prije svega Dublinske uredbe, prema kojoj tražitelji azila moraju podnijeti zahtjev i ostati u EU zemlji gdje su prvi puta bili identificirani i gdje se njihov zahtjev procesuira, a ta zemlja ima odgovornost o odluci njihovog zahtjeva za azilom. Shodno tome, granične zemlje Europe su se praktički pretvorile u tampon zone gdje tisuće ljudi u očaju ulazi u drugu razinu neizvjesnoti dok čekaju rješenje svojih zahtjeva za azil, na milost političkih položaja vlada koje tumače propise kako im odgovara i mogu svakog trenutka promijeniti svoj pristup. Stoga mnogo izbjeglica, tražitelja azila i migranata očajnički pokušava stići do drugih europskih zemalja u nadi da će ih prihvatiti s većom dobrodošlicom i gdje će naći bolju budućnost. Prve linije EU zemalja su katkada odgovarale nemilim i ad hoc pozicijama: Malta je one koji nezakonito uđu držala u obaveznom pritvoru prilično dugo, čak do 18 mjeseci; godine 2013. nepripremljena Bugarska se odjednom našla s više od 11.000 pristiglih migranata i izbjeglica u samo nekoliko mjeseci, držeći ih u starim zgradama koje često nisu imale ni osnovne uvjete; Italija je s jedne strane podržavala potrage i operacije spašavanja na najopasnijem dijelu prelaska preko Mediteranskog mora od sjeverne Afrike, no s druge strane su je kritizirali zbog neadekvatnih i nesigurnih uvjeta ili uplitanja u korupcijske skandale.

Čak i u Francuskoj, u središtu Europe i ideji ujedinjenog kontinenta, migranti u Calaisu su bili prepušteni sami sebi, tražeći zaklon u tzv. kampu «Džungla» gdje su uvjeti za život nezamislivi, a pokušavali su doći do druge strane Kanala. Na afričkom kopnu, španjolsku enklavu Melilla su vlasti pretvorile u vrstu tvrđave kako bi pokušali spriječiti ulaz na europski teritorij. Teško pogođenu dugotrajnom ekonomskom krizom, Grčku su godinama kritizirali zbog njezinog pristupa, koja je odbijala gotovo sve zahtjeve za azil 2011., zavlačivši tako ljude na duže vrijeme, ne pridržavajući se ljudskih prava tražitelja azila, a i zbog incidenata rasno motiviranog nasilja prema migrantima. Zatim je 2015. broj izbjeglica, tražitelja azila i dislociranih ljudi diljem svijeta narastao do najviših razina od Drugog svjetskog rata, kad je velik broj ljudi bježao od rata i sukoba, pogotovo iz Sirije. Prema UNHCR-u, više od milijun ljudi je stiglo u Europu preko mora i to oko 850.000 uključujući mnogo djece samo na obale Grčke.

U situaciji s kojom se ne može nositi, ta je država postala otvoreni koridor za «balkansku rutu», prepreku ulaska i izlaska iz EU, gdje je ulazak u Makedoniju iz Grčke značio izlazak iz Europe, a ponovni ulazak je značilo prolazak kroz Srbiju kako bi došli do Mađarske – to jest, sve do sredine rujna 2015. kad je mađarska vlada dovršila svoju ogradu na granici sa Srbijom i uvela striktne nove zakone o nelegalnom ulasku u zemlju, izazvavši domino efekt zbog kojeg se tisuće ljudi preusmjerilo na Hrvatsku u potrazi za alternativnim prolaskom. Promatrajući različite aspekte prihvaćanja na europskim graničnim zemljama kroz oči očajnika koji su primorani na ta putovanja, ovo djelo pokušava rasvjetliti situaciju s kojom se suočavaju izbjeglice, tražitelji azila i migranti kad stignu u Europu u potrazi za boljim
životom.

ALESSANDRO PENSO / ŽIVOTOPIS

Alessandro Penso je studirao kliničku psihologiju na rimskom Sveučilištu La Sapienza. 2007. godine je dobio stipendiju za studij fotonovinarstva na Scuola Romana di Fotografia. Od završetka studija za svoj rad je stekao nekoliko nagrada, uključujući: the PDN Photo Student Award, the PDN Photo Annual Award, Px3, the Project Launch Award u Santa Fe 2011., Nagrada Terry O’Neill TAG 2012.,
Globalna nagrada Sofa 2013., 1st General News of World press Photo i Magnum Foundation Emergency Fund, Burn Emerging Photographer Fund, Foto priča godine časopisa Time.

Alessandro je duboko posvećen društvenim pitanjima, a u posljednih nekoliko godina najviše se bavio problemom imigracije na Mediteranu. Za to vrijeme je radio fotoreportaže o prihvatilištima u Malti, o situaciji migrantskih radnika u poljoprivrednom sektoru na jugu Italije i o mladim ljudima koji su se našli u bezizlaznoj situaciji u Grčkoj. Motiviran željom da podigne svijest o situaciji nepravde na europskim marginama, Alessandro namjerava nastaviti s radom na tom problemu i tijekom narednih mjeseci i godina…

Alessandro je itekako svijestan da teški društveni i gospodarski uvjeti u mediteranskim zemljama daju oduška pojavnostima kulturnog zatvaranja, ksenofobije i nasilja, koje migrantima predstavljaju nepremostive prepreke u uživanju pa čak i osnovnih ljudskih prava. Godine 2012. svjedočio je brutalnom napadu na skupinu migranata u Korintu, Grčka, gdje je jednog mladića, Mostafu, udario auto. To iskustvo ga je dalje motiviralo da nastavi s radom na tom pitanju, također i u nastojanju da podigne svijest o ksenofobiji i pomogne u borbi protiv nje i rasnog nasilja. Nada se da će njegov rad pomoći i u borbi protiv dehumanizacije i stereotipiziranja migranata do kojih može doći u javnim diskusijama, katkada i za političku dobit.

Alessandrov rad je izašao u brojnim publikacijama, uključujući časopis Stern, The Guardian, BBC, The New York Times, Businessweek, časopis Time, the International Herald Tribune, Human Rights Watch, L’Espresso, Internazionale, D di Repubblica, Vanity Fair Italia, El Periodico, Le journal de la photographie, Enet i Ekathimerini.

Kustosi: Mario Guček Andromak, Annalisa D’Angelo
Partneri: Talijanski institut u Zagrebu, Lauba
Medijski promotori: HRT, HRT3, Jutarnji,Vizkultura, Journal, Yammat FM
Pokrovitelj: Grad Zagreb