Utorak, 28. studenoga 2023. u 20 sati

Lauba

GOMILICA ZA 5

 

Zbor HRT-a

Ivan Hut, dirigent

 

Sergej Rahmanjinov: 

Iže heruvimi, iz Liturgije sv. Ivana Zlatoustog

Vokaliza (obr. Antoine Dessen)

Georgij Sviridov: 

Puškinov vijenac (br. 1, 7, 8, 10)

Himne i molitve (Sveti Bože, Kralju slave, Judina izdaja, Slava, Aleluja, Proslavljenje Majke Božje)

Pavel Česnokov: izbor iz Deset zborskih skladbi, op. 27 (br. 3, 5, 6, 8, 10)

César Cui: Magnificat, op. 93

 

Svojevrsni pandan cecilijanskom pokretu na zapadu Europe, krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio je pokret Ruske pravoslavne crkve za oslobođenje glazbe od inozemnih utjecaja, prije svega talijanskog i njemačkog, kako bi se vratila stilu proizašlom iz tradicionalnog repertoara ruskog pjevanja. Predvodnici toga pokreta bili su moskovska Sinodska škola i skladatelji povezani s njom, poput Pavela Česnokova i Aleksandra Kastalskog, a doprinjeli su mu i mnogi drugi, obraćajući se ruskoj tradiciji pravoslavnog pjevanja.

Sergej Rahmanjinov se primjerice obratio upravo Aleksandru Kastalskom, tada ravnatelju Sinodske škole, za savjet tijekom rada na Liturgiji sv. Ivana Zlatoustog 1910. te mu poslao konačnu verziju prije negoli ju je poslao izdavaču. Kastalski je Liturgiju opisao kao „senzaciju u glazbenom smislu, vrlo ugodnu u cjelini, iako pomalo kićenu u stilu”. Iako je u nekim stavcima Rahmanjinov načinio iskorak ka modernosti, pojedini su, poput Iže heruvimi (Kerubinska pjesma), oblikovani u duhu tradicije, uz prepoznatljivu bujnost skladateljeva kasnoromantičarskog izričaja. Vokaliza, jedno od Rahmanjinovljevih najpoznatijih vokalnih ostvarenja, izvorno za glas i klavir, zazvučat će ovaj put u obradi za zbor čiji je autor Antoine Dessen.

Uz Rahmanjinovljevu Liturgiju i Cjelonoćno bdijenje, osobito se vrijednim ostvarenjem pravoslavne sakralne glazbe 20. stoljeća smatra monumentalni zborski ciklus Himne i molitve Georgija Sviridova, „velikog narodnog najstora“, kako ga je patrijarh moskovski i sve Rusije nazvao nakon raspada SSSR-a. Ciklus uglazbljuje liturgijske tekstove i psalme za zbor a cappella u tradiciji ruskog pravoslavnog pjevanja koju je autor obogatio vlastitim harmonijama i teksturama. Puškinov vijenac je pak Sviridovljevo ‘svjetovno’ odavanje počasti ruskoj tradiciji i kulturi živopisnim i evokativnim uglazbljenjem (također mahom za zbor a cappella) poezije omiljenog ruskog pjesnika.

Osim što se školovao pri Moskovskoj sinodskoj zborskoj školi, Pavel Česnokov poslije je (nakon 1895.) tamo podučavao pjevanje te bio asistent dirigenta. Od njegovih više od 500 zborskih djela čak 400 čini liturgijska glazba, među kojom su i uglazbljenja brojnih samostalnih tekstova koji se koriste u obredima, poput onih u ciklusu Deset zborskih skladbi, op. 27.

Cesar Cui je pak skladatelj koji se kao pripadnik Ruske petorice, poznate i kao Moćna gomilica, sredinom 19. stoljeća zalagao za nacionalne ideje i stvaranje ruskog tipa glazbe i tako znatno utjecao na stvaralaštvo sljedećih generacija svojih sunarodnjaka, među kojima su već spomenuti autori. Tek prema kraju života zainteresirao se za sakralnu glazbu; njegov Magnificat ipak je više koncertno negoli crkveno ostvarenje, s neočekivanim rješenjima i grandioznim vrhuncima.

 

Ulaznice su u prodaji po cijeni od 8€ (60,28 kn) putem sustava ulaznice.hr, te dva sata prije početka koncerta u Laubi. Umirovljenicima, učenicima, studentima i skupnim posjetima (više od 15 ulaznica) odobrava se popust od 40 %, a osobama s invaliditetom, uključujući i osobu u pratnji, popust od 50 %. Popust se ostvaruje isključivo kupnjom ulaznice u Laubi. Plaćanje je gotovinsko.

Izravni prijenos na Trećem programu Hrvatskoga radija.