Prva izložba 2026. godine!
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba RIJEČI, SLIKE i SNOVI – PLAKATI IZ ZBIRKE PETRA SMILJANIĆA.
Izložba predstavlja preko 400 plakata iz kolekcije Smiljanić koja broji njih desetak tisuća, nastalih u vremenskom rasponu od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih, a fokusira se na četiri velike cjeline s pogledom na najzanimljivije filmske i kazališne plakate, plakate različitih manifestacija u rasponu od politike, preko sporta i sajmova, do glazbe i likovne umjetnosti, te plakate u svojstvu umjetničkih djela. Izložbu suorganiziraju Lauba – Kuća za ljude i umjetnost i HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo, a ostat će otvorena do 25. siječnja 2026.
Ambicija ove izložbe nije samo pokazati raspon ove kolekcije, nego i pokušati kroz njene dijelove ispričati priče o tome što plakat kao medij može, koje su njegove posebnosti, gdje su mu granice i kako se one krše, koji su sve izražajni dosezi koje su generacije dizajnera i umjetnika ocrtale u mediju plakata, ali i koje su propulzivne institucije i drugi konteksti pomogli da se na području Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije formira tako snažan kontinuitet izuzetnog grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Osim što će istaknuti fragmente opusa dizajnera i umjetnika kao što su Boris Bućan, Mihajlo Arsovski, Mirko Ilić, Ivan Picelj, Boris Ljubičić, Slobodan i Saveta Mašić, Matjaž Vipotnik, Ferenc Baráth, Dalibor Martinis, Drago Ivanišević, Andrija Maurović, Edo Murtić, i grupa kao što su Novi Kolektivizem, Studio Imitacija života i drugi, izložba donosi i niz različitih tematskih rakursa na same karakteristične pristupe oblikovanju plakata.
U kontekstu filma tako se, između ostalog, osvrće na naglašeno tipografski pristup oblikovanju, ili na plakate čiji je dominantan motiv ljudsko tijelo, na obilježja dizajna kod specifičnih žanrova kao što je npr. znanstvena fantastika. K tome, izložba nas upoznaje i s kuriozitetima kao što je cijela kolekcija plakata slavnih poljskih autora dizajniranih za jugoslavenske filmove. Filmski plakati imaju prije svega komercijalnu, propagandnu najmjenu — da informiraju i privuku publiku podacima o režiseru i glumcima, sugeriraju žanr filma. Sažimajući neke od najvažnijih likova i scena u nekoj vrsti vizualnog kolaža ili fotomontaže dizajneri/ilustratori nastoje sadržaj i temu filma što efektnije najaviti i predočiti publici. Zbog tehnoloških ograničenja tiska 50ih, 60ih, pa i 70ih godina filmskim plakatima uglavnom dominiraju ilustracije dok se korištenje fotografije često svodi na reprodukciju portreta filmskih zvijezda ili ikoničkih scena.
U domaćem kontekstu iz više razloga upravo je kazališni plakat od 60ih do 80ih godina bio područje izrazito kvalitetnog grafičkog dizajna. Namijenjen prvenstveno obrazovanoj publici kazališni plakat nije bio pod pritiskom komercijalno-marketinških zahtjeva pa je omogućavao formalno radikalne pristupe, dok je s druge strane oslobođen neposrednog pritiska političko-ideološke agitacije ipak tematski omogućavao i raznovrsne društveno-političke komentare. Početkom 60ih javlja se i niz studentskih kazališta (Studentsko eksperimentalno kazalište, Studentsko satiričko glumište), festivala poput Ifska, novih kazališta kao što su Zagrebačko dramsko kazalište, Komorna pozornica i Teatar &td, a u jugoslavenskom kontekstu tu su i Bitef, Glej, Pekarna i KPGT. Novi naručitelji zainteresirani za dobar dizajn omogućili su da upravo kazališni plakat postane važan predmet interesa niza vrhunskih dizajnera (Arsovski, Bućan, Borčić, Ilić, Vipotnik, Novi kolektivizam, Studio imitacija života). U cjelini posvećenoj kazalištu, izložba se fokusira na prodore začudne, magične atmosfere koja se često javlja upravo u kontekstu dizajna za teatar, a s druge strane i na dizajnerske radove u kojima se na provokativne načine sudaraju ideje svakodnevne i scenske stvarnosti.
U cjelini posvećenoj manifestacijama akcenti su upravo na sinergiji dizajna i iznimnih događanja koja su transformirala našu sredinu, od Novih tendencija, preko Muzičkog biennala, Geffa i Eurokaza, preko Mediteranskih igara, Univerzijade u Zagrebu 1987 i Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, do vibrantnih desetljeća Zagrebačkog zbora i Zagrebačkog Velesajma.
Posljednja velika cjelina izložbe upoznaje nas s plakatom kao medijem vizualne umjetnosti, kao umjetničkim iskazom ili artefaktom. U ovoj cjelini većinom je riječ o radovima nastalima 1960-ih i 1970-ih godina, gdje je upravo grafički dizajn poslužio brojnim umjetnicima da preispitaju samu prirodu umjetnosti, umjetničkog djela i vizualnih komunikacija, a ona uključuje radove grupe OHO, Gorana Trbuljaka, Tomislava Gotovca, Sanje Iveković, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Vlade Marteka i brojnih drugih. Izložba plakata daje uvid u samo jedan dio Zbirke Smiljanić, koja obuhvaća mnoga ključna djela vizualne umjetnosti iz druge polovice 20. stoljeća, fotografije, grafika, knjiga te avangardnih i neoavangardnih časopisa.
(iz teksta Marka Goluba i Dejana Kršića)
RIJEČI, SLIKE I SNOVI – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića
Lauba – Kuća za ljude i umjetnost
9 – 25.1.2026.
Organizatori izložbe: Lauba – Kuća za ljude i umjetnost, HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo
Kustos izložbe: Marko Golub
Kustosica asistentica: Tena Lovrenčić
Koncept izložbe i selekcija radova: Marko Golub, Tena Lovrenčić, Petar Smiljanić
Dizajner, konzultant i stručni suradnik (suautor tekstova): Dejan Kršić
Autori postava: Marko Golub i Tena Lovrenčić
Radno vrijeme izložbe:
Ponedjeljak – Subota: 11-19h
Nedjelja: 10-14h
Cijena ulaznice: 10EUR
Studenti i umirovljenici 50% popusta na blagajni